Prošle godine naša mještanka s. franjevke Amalija Kolabarić je proslavila 50. godina redovništva (pod geslom, «Hvaljem budi Gospodine moj!»)
S. Amalija rođena je 12. travnja 1941. u Donjem Višnjiku kao peto od sedmero djece Stipe i Mare rođene Jazvić. Još kao djevojčica je govorila da će biti redovnica te je sa 16 godina došla k sestrama franjevkama u samostan na Plehan. Redovničke zavjete položila je 7. listopada 1960. u Kloštru Ivaniću. Kao kuharica 42 godine služila je na raznim župama u Bosni, a zadnje je četiri godine u Kloštru Ivaniću.
-----------------------------------------------------------------------
http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/povijest-provincije/franjevci-u-bosni-za-turske-vladavine/od-podjele-provincije-do-opsade-beca-1514-1683/1076-dva-zlatna-jubileja-u-eravcu.htmlŽeravac - Proslava zlatnih jubileja dvoje Žeravčana, i to 50 godina svećeništva fra Velimira Zirduma, svećenika franjevačke provincije Bosne Srebrene (pod geslom «Znam kome sam povjerovao!») i 50. godina redovništva s. franjevke Amalije Kolabarić (pod geslom, «Hvaljem budi Gospodine moj!») bio je u nedjelju 29. kolovoza u župi sv. Franje Asiškog u Žeravcu u Bosanskoj Posavini doista veličanstven događaj koji je okupio gotovo dvije tisuće Žeravčana i njihovih prijatelja iz raznih krajeva BiH, Hrvatske i Europe.
Danima prije djelatnici tvrtke «Zenit», koja izvodi radove na novoj žeravačkoj crkvi, a koja se po projektu Zlatna Ugljena gradi na istom mjestu gdje je nekada bila stara, u ratu do temelja porušena crkva, žurno su radili kako bi dovršili ljetni prezbiterij na kojem je slavljena zlatna misa. Uz zlatomisnika koncelebriralo je dvadesetak svećenika, među kojima brojni svećenici koji su rođeni u toj župi koja je bogata duhovnim zvanjima (ima živih 12 svećenika i 17 redovnica), dervenstki dekan Franjo Tomić te fra Domagoj Šimunović ispred brodskog franjevačkog samostana u kojem je fra Velimir također bio na službi više godina. Na misi je suslavio i provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran. Propovjedao je o. Mirko Filipović, plehanski gvardijan, a prisutne su bile brojne redovnice. Slavlje je pjesmom uzveličao zbor iz Domaljevca. Počasni gost bio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kojega je domaći župnik fra Ivan Ćurić na slavlju svečano proglasio i kumom trga sv. Franje koji se planira graditi u sklopu kompleksa nove crkve. Nazočan je bio dopredsjednik RS Davorin Čordaš sa suradnicima, slavonskobrodski gradonačelnik Mirko Dusprava, domaći sin s obitelji i sa suradnicima te brojni ugledni gosti. Prigodnu recitaciju slavljenicima su uputili ovogodišnji prvopričesnici iz Koraća, Antoana Zeba i Josip Lipovac.
«50 godina službe naših «zlatnika» duge su godine sazdane od najobičnijih svakodnevnih poslova i danas su veliki razlog naše zahvale Gospodinu. Svojom ustrajnošću, strpljivošću, i u dobru i u zlu, ovih dvoje dragih ljudi primjer su kako se isplati živjeti te vrline koje danas teško prolaze, napose kod mladih ljudi.», kazao je na početku gvardijan Filipović. Prisjetio se onih komunističkih dana kada krenuti na put svećeništa nije bilo nimalo lako. Ocrtavajući pak likove slavljenika naglasio je kako su oboje dragi, vedri i komunikativni, te ne čudi da su svugdje gdje su bili na službi stekli mnogo prijatelja. «Zlatna kruna pravi se od malih sitnih koraka napora i život donosi rezultate samo ako je povezan s ustrajnošću», poručio je fra Mirko. Domaći župnik Ćurić iskazao je svoju želju da se počne graditi samostan na Plehanu u kojem bi kako je to i prije rata bilo, svoje zadnje godine života provodili umirovljeni franjevci toga kraja, te su na misi prikupljeni i prvi prilozi za njegovu gradnju. Zahvalio je slavljenicima što su baš u Žeravcu slavili svoj jubilej i novčane priloge koje su toga dana dobili darovali za gradnju nove žeravačke crkve kojoj su udareni temelji i polako se gradi. Zamolio je domaće sinove-svećenike da se angažiraju u pomoći oko izradnje crkve. Dan ranije slavljenike je u Koraću posjetio i čestitao im zlatni jubijel vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić. Na kraju mise pozdravio ih je i gradonačelnik Bandić darovavši im zlatnike; fra Velimiru zlatnik Majke Božje od kamenitih vrata, a s. Amaliji zlatnik bl. Alojzija Stepinca. Znakovit je bio i dar Vrhbosanske nadbiskupije – misno ruho koju je fra Velimiru predao dekan Tomić. Uz zajednički objed koji je pod velikim šatorom bio pripremljen za sve, družilo se do kasnih večernjih sati.
Fra Velimir je rođen 2. ožujka 1935. u Žeravcu kao treće od jedanaestero djece oca Blaža i majke Ane, rođene Lovrić. U obitelji duhovno zvanje odabrao je i njegov brat dr. fra Andrija Zirdum, na služni u Žeravcu i pok. s. Veljka redovnica Sv. Križa. I dva su mu strica bili svećenici, Juraj i fra Vjeko koji je bio provincijal Bosne Srebrene. Fra Velimir je u Visokom završio gimnaziju, novicijat u Kraljevoj Sutjesci, a teologiju u Sarajevu. Za svećenika ga je 3. srpnja 1960. u katedrali Srca Isusova u Sarajevu zaredio nadbiskup dr. Marko Alaupović. Prva mu je služba bila u Foči u kojoj je najduže služio 16 godina, potom, Vareš, Tuzla, Žeravac, Jajce, Gornji Vakuf, Gornja Dubica, Plehan, Foča, Koraće, Breške, Svilaj, te Žeravac do rata. U Biloj kod Livna služio je za vrijeme rata od 1992/97., potom u Foči, u Slavonskom Brodu, Sivši, Potočanima, a sada je kao župni vikar na službi u Koraću.
S. Amalija rođena je 12. travnja 1941. u Donjem Višnjiku kao peto od sedmero djece Stipe i Mare rođene Jazvić. Još kao djevojčica je govorila da će biti redovnica te je sa 16 godina došla k sestrama franjevkama u samostan na Plehan. Redovničke zavjete položila je 7. listopada 1960. u Kloštru Ivaniću. Kao kuharica 42 godine služila je na raznim župama u Bosni, a zadnje je četiri godine u Kloštru Ivaniću.
«Kao provincijal nastojim biti na svakoj zlatnoj misi koja je rijedak i važan događaj kako za našu provniciju tako i cijelu Crkvu. Slavlje ovih dvoje jubilaraca mi je posebno na srcu, jer imaju važnu ulogu u mom životu. Fra Velimir je u mojoj rodnoj župi na Foči proveo 16 godina svoga svećeništva. Pripremao me za prvu pričest, ministrantsku službu koja je tada bila na latinskom jeziku, za krizmu, a i pripremio je i moju mladu misu. S. Amalija također je duže godina bila na službi u Foči i mnogim je našim djevojkama bila pravi primjer da se odazovu redvoničkom zvanju», kazao je za naše novine provincijal Gavran.
Brankica Lukačević